субота, 21. новембар 2009.

Mirisi proleća

Malo je biljaka koje æe vas u hladnim danima razveseliti lepim cvetovima i prijatnim mirisom. Sumornu sliku ovog perioda možete promeniti forsiranjem atraktivnih proleænih lukovica koje æe cvetati i na prozoru vašeg toplog doma

Amarilis(Amarilis)
Najveći broj amarilisa koji dolaze iz Holandije vec su posađeni u saksijama u kojima je zemlja sigurno presuva. Proverite, i ako je potrebno, odmah je zalijte. Postavite je na osunčano (svetlo) mesto. Kada počne da izbija cvetna stabljika, povremeno okrećite saksiju kako se ne bi iskrivila prema izvoru svetla. Cvetanje se može očekivati za 3-6 nedelja. Kada biljka počne da cveta, uz cvetnu stabljiku možete postaviti oslonac (bambusov štap) jer su cvetovi obično preteški. Većina hibridnih amarilisa formira dve do tri cvetne stabljike, a svaka nosi tri do četiri cveta. Ako ste dobili samo lukovicu, posadite je u saksiju prečnika 15-20 cm. Lukovicu sadite tako da izbojak bude okrenut na gore, a korenov venac prema dnu saksije. Saksiju ispunite do 1/3 zemljom, postavite lukovicu i dopunite lagano ne sabijajući zemlju oko nje. Jedna trećina lukovice morala bi da bude iznad nivoa zemlje. Ukoliko dobijete više od jedne lukovice, posadite ih kao što je gore navedeno, ali ih ne zalivajte. Cvetanje ćete produžiti tako što ćete ih staviti na mračno i hladno mesto do momenta kada budete hteli da započnete forsiranje cvetanja. Unesite ih u kuću (5-8 nedelja pre nego što želite da procvetaju) i postavite na svetlo mesto i zalijte.
Ako želite da vam amarilis procveta i naredne godine…
Amarilis se može forsirati da cveta iz godine u godinu. Ovo traži i nešto dodatne nege, a kao nagradu dobijate cvetove koji neodoljivo podsećaju na stare gramofone. Nakon opadanja cvetova odsecite cvetnu stabljiku na oko 2-3 cm od vrha lukovice. Listove ne skidajte, već ih ostavite da i dalje rastu i hrane lukovicu. Nastavite sa regularnim zalivanjem i prihranom na 15 dana đubrivom prilagođenim za cvetajuće biljke. U toku proleća i leta amarilis će izbaciti dosta listova. Na svaka četiri lista izrasla u toku leta, obrazovaće se jedna cvetna stabljika u toku sezone cvetanja. Sredinom avgusta smanjite zalivanje i ostavite listove da prirodno odumru kada se zemlja u saksiji potpuno osuši. Lukovice nakon toga čuvajte na hladnom, mračnom i suvom mestu minimum dva meseca. Pet do osam nedelja pre nego što želite da biljke opet procvetaju, presadite ih u svežu saksijsku zemlju i zalijte. U početku zalivajte oskudno, kako biste „probudili lukovicu“, a tek kada se pojavi izbojak, započnite sa urednim zalivanjem. Sada biljke možete premestiti na hladno i svetlo mesto, ali sa indirektnim osvetljenjem. Cvetanje možete oèekivati za 5-8 nedelja.

Zimske perle(Gaultheria sp.)
Ovaj zimzeleni niski žbun u toku jeseni obrazuje skarletno crvene, bele ili roze bobice, pa se vrlo rado koristi i u zimskim sobnim dekoracijama. Ovu biljku svakako treba gajiti napolju na umereno senovitim ili osunčanim pozicijama.
Zahteva nešto kiseliji supstrat i sporo raste, pa ga zato treba gajiti u saksijama. Saksija velčine 13 cm prečnika biće sasvim dovoljna, a i praktična kako bi se u zimskim mesecima unela u kuću. Kožasti ovalni i sjajni listovi doprinose zimskoj atmosferi, a crvene kuglice neodoljivo podsećaju na božićne dekoracije. Postavite je uz saksije sa muskarima i zumbulima.

Muskari(Muscari)
Ovi mali plavi cvetovi takođe se mogu iskoristiti za forsiranje cvetanja u toku zime. Jedna od važnih stvari je da se za ovakvo forsiranje uvek koriste lukovice koje su prošle hladni tretman kod isporučioca. Krajem septembra lukovice muskara posadite u saksije od oko 10 cm prečnika. Naravno, možete saditi i u veće plitke posude ili lončiće. Važno je da sve ove posude imaju dobar odvod suvišne vode. Svakako bi bilo dobro da ne budu velike i da se lako mogu smestiti na prozorsku dasku, jer će im u doba cvetanja biti potrebno puno svetla. Sadnju obavite po već preporučenom principu. Dezinfikujte lukovice i u svaku saksiju od 10 cm prečnika posadite 3 do 5 lukovica. Ostavite ih na što hladnijem mestu. Dobro je da ih držite u negrejanom podrumu ili garaži, ali tako da nemaju prviše svetla. Lukovice u ovom periodu treba da obrazuju lep korenov sistem.
Krajem decembra unesite ove biljke u grejanu prostoriju i stavite ih na prozorsku dasku gde će imati dovoljno svetla. Za 3-4 nedelje prvo će početi da se pojavljuju listovi, a za njima i grozdovi plavih cvetiæa. Osim što æe vas uveseliti u toku januara, muskari iz kasnije sadnje biće i prelepa Uskršnja dekoracija.

Zumbuli(Hyacinthus sp.)
Kao i muskari i zumbuli su vrlo popularni za zimske dekoracije. Možete ih saditi u različitim intervalima i uživati u cvetu od zime do proleća. Za sadnju se koriste petostepene krupne lukovice. Ovo znači da su već prethodno ohlađene i da je u njima već formiran cvetni pupoljak. Možete ih odmah saditi u saksije i to jednu lukovicu u saksiju prečnika 10cm ili više u veće plitke saksije. Male keramičke žardinjere idealne su za sadnju zumbula.
Ukoliko sadite nehlađene lukovice, onda sadnju treba obaviti već početkom oktobra. Do sredine decembra posađene lukovice držite u mračnoj negrejanoj prostoriji. Kada se koren dobro razvije, a pupoljak počne da izbija, prenesite ih u grejanu prostoriju. Ukoliko ih odmah stavite na veoma svetlo mesto, postoji opasnost da će cvetovi ostati sedeći. Prijatan i snažan miris zumbula ispuniće vaš prostor i neće vam trebati dodatni osveživači.

петак, 20. новембар 2009.

Pomoć u vreme godišnjeg odmora

Šta li ćete zateći u vrtu ili na terasi kada se vratite sa dugoočekivanog godišnjeg odmora? Napuštate vaše cveće, a ono je u punom cvetu i prelep ambijent je vaših ruku delo. I sami znate da vas ovakva situacija neće sačekati posle odmora ukoliko nešto ne preduzmete. Evo nekoliko korisnih saveta…

Draga komšinice..

Ako ključ od stana ostavite komšinici, kako bi ona povremeno zalivala vaše biljke, velike su šanse da ih sačuvate u dobrom stanju.

Problem: Iz straha i brige komšinica će preterano zalivati cveće i ono će istruliti pre nego što se vi vratite.
Rešenje: Pre polaska obavezno biljke dobro zalijte i prihranite. Na svaku saksiju, na parčetu papira, stavite uputstvo kada zalivati. Ne očekujte od komšinice da ona stavlja prst u saksiju i ocenjuje kada je zalivanje neophodno. Sami napravite plan zalivanja imajući na umu da biljke lakše podnose sušu nego preterano zalivanje.

Dragi komšija…

Pokušajte da izbegnete ovu varijantu. Komšija će svakako zaboraviti da treba da zalije biljke (da ne zameri komšija koji je odgovoran!). Sigurno će dva dana pred vaš dolazak kupiti nove i zamoliti prijateljicu da ih posadi.

Tehniko u pomoć!

Trakasti sistem kap po kap je nešto jeftinija varijanta predviđena za velike površine cvetnjaka u baštama. To su dugačke šuplje trake kroz koje se pušta voda koja na predviđenim mestima lagano kaplje. Može se povezati sa tajmerom pa možete programirati zalivanje u narednih 15-20 dana koliko vas neće biti.
Sistem kapajućeg creva je savremeni sistem koji možete naći u svakom megamarketu. Specijalno crevo za zalivanje napravljeno je tako da kroz njega voda postepeno kaplje. Dovoljno je da komšinica oko 20 časova otvori vodu i ostavi da se biljke zalivaju u narednih sat vremena (ako su u pitanju žardinjere), odnosno dva sata ako su u pitanju cvetnjaci.

Pauk sistem kap po kap predviđen je za pojedinačne saksije, ukrasno šiblje i drveće. Razvucite okitensko crevo do svakog žbuna i drveta u bašti. Na mestima na kojima prolazi pored biljke, crevo se probuši i u njega umetne bočna grana sa kapaljkom. Kapaljka se ubada u blizini stabla tako da voda dolazi direktno u zonu korena. Ceo sistem se može povezati sa regulatorom pritiska i tajmerom koji će diktirati koliko će vode isteći kroz kapaljke i u kojim vremenskim intervalima.
Wasser kugla je velika staklena kugla sa dugačkim uskim nastavkom kroz koji voda polagano otiče napajajući vašu biljku. Preporučujem je za manje površine i pojedinačne saksije i žardinjere u uslovima kada niste u mogućnosti da više dana sami brinete o zalivanju

Grupišite biljke
Ukoliko ste u mogućnosti, obavezno sve pokretne saksije i žardinjere grupišite pre odlaska na godišnji tako da jednim sistemom pokrijete što više saksija. Na ovaj način olakšali ste komšinici da ne zabravi poneku biljku. I ne zaboravite, vaš odlazak na godišnji je stresan za vaše biljke. One će u vašem odsustvu dobijati samo minimum nege koja im je potrebna da zadrže formu i cvetanje.

A kada se vratite…
Prvo, vratite sve biljke u pozicije na kojima i inače stoje. Odstranite precvetale cvetove i odumrle grane i listove. Proverite da li su biljke zalivene. Ukoliko su samo vlažne, prihranite ih đubrivom 20:20:20 i to 2g/1 litar vode. Ukoliko su potpuno suve, prvo ih malo zalijte, a sutradan uradite prihranu. Ukoliko su preterano vlažne, ostavite ih da se zemlja potpuno osuši, pa ih onda prihranite. Kada prihranjujete biljke dobro je da je zemlja uvek vlažna pre nego što sipate đubrivo. Narednih nedelju dana pratite promene na biljkama kako biste na vreme reagovali ako dođe do pojave bolesti ili štetočine.

уторак, 17. новембар 2009.

MUŠKATLA (Pelargonium zonale i Pelargonium peltatum)


Stare požutele slike kuća naših baka ispred kojih su u velikim loncima posađene muškatle i današnje moderne građevine sa odlično uklopljenim visećim muškatlama na terasama, dovoljno govore o “atraktivnosti za sva vremena”. Nove selekcije atraktivnih boja, cvetova i kombinacija listova i grančica idu u korak sa novim zahtevima ljubitelja cveća. U zavisnosti od sortimenta, mogu biti vrlo male i kompaktne do 30cm visine, ali i vrlo krupne i do 60cm visine. Viseće muškatle predviđene su za viseće korpe i žardinjere, a stojeći, zonale tipovi, za saksije, sadnju u cvetnim lejama i velikim kombinovanim saksijama i ćupovima.

Svetlo/ pozicija: Od polusenke pa do potpuno osunčanih pozicija.

Temperatura: Temperature na kojima se mogu gajiti kreću se od 10°C do 27°C. Na nižim temperaturama biljke polako počinju da propadaju. Na 10°C prestaje svaka životna aktivnost muškatli, one ulaze u mirovanje i na ovaj način mogu preživeti dosta dugo, ali neće rasti i cvetati. Na temperaturama preko 30°C rast se takođe zaustavlja, a biljke troše vodu samo da bi se rashladile. U toku leta, u kasnijim podnevnim časovima, biljke možete tuširati odstajalom vodom i na taj način ih dodatno rashladiti. Ukoliko su noći hladne, ova mera nege nije preporučljiva – voda kojom su biljke rashlađene trebalo bi da ispari u naredna dva sata

Presađivanje: Teško je reći koji će supstrat biti najbolji. Uglavnom se dobro pokazao tresetni supstrat krupne granulacije. Muškatle vole dosta vazduha oko korena, pa vodite računa da zemlja ne bude previše zbijena

Orezivanje: Nije potrebno dodatno orezivati, osim ako neka grana nije počela da »beži«. Orezivanjem se odlaže cvetanje


Razmnožavanje: Zelenim reznicama od maja meseca na temperaturama iznad 20°C uz primenu hormona za ožiljavanje zelenih reznica. Neke muškatle razmnožavaju se i semenom, ali vodite računa da seme nabavite kod proverenih dobavljača i da bude sveže, jer muškatla relativno brzo gubi klijavost

Doba cvetanja: Muškatle cvetaju od sredine aprila pa do kasne jeseni

Miris biljke: Miris muškatli je opor i prodoran, a potiče od etarskih ulja u listu

Preporuka za sadnju: Evo nekoliko saveta gde i kako postaviti muškatle. Iako su to biljke koje odlično podnose letnje vreline i direktno sunce, ipak treba voditi računa da sa pojedinim bojama moramo biti pažljivi. Vrlo popularne bordo boje visećih muškatli, kao i svi kultivari intenzivno tamnih cvetova, osetljive su na vrelo letnje sunce. Biljke polako prestaju da cvetaju, cvetovi blede, a novi rast listova dobija beličastozelenkastu boju. Dakle, uvek se prethodno raspitajte da li određeni kultivar trpi sunce, a ako ne, onda ga stavljajte u senovite delove bašte ili terase. Isto tako, stojeće muškatle intenzivno crvene boje sklone su pogrevanju cvetova na jakom suncu. Sorte tipa Vulkan, Samba, GrandPrix dosta su otporne na ovu pojavu i dobro drže cvetove. Nezamenjljive muškatle za bujno letnje cvetanje i pri najvećim žegama su tzv. »slovenačke muškatle«, odnosno, sorte dugih stabala, nešto manjih prostih cvetova, ali izuzetno snažnog cvetanja. Ima ih u nekoliko boja (bela, roza, crvena, dvobojna) sa belim i zelenim grančicama. Treba znati da se one sa belim grančicama mnogo bolje bokore, ali da ne prave dugačke cvetne talase poput onih sa zelenim grančicama. Sorte se uglavnom zovu Cascade, Vile de Paris, Vile de Dresden, Decora…

Napomena : Vodite računa da muškatle jakih i nesvakidašnjih boja cvetova ne sadite na najjačem suncu, jer listovi mogu da blede, a cvetanje se smanji

Zalivanje: Dovoljan broj rupa na saksiji dobro će regulisati odvođenje suvišne vode. Ukoliko preterano zalivate, koren će truliti

Prihranjivanje: Ovo su veliki potrošači hrane. Prilikom svakog zalivanja potrebno je prihraniti nekim od vodorastvorljivih đubriva (15:11:29 i to 1g/1l vode) U supstrat za sadnju obavezno dodajte sporootpuštajuće đubrivo (1,5g/1l supstrata). Svako treće zalivanje možete obaviti čistom vodom da ne bi došlo do preteranog zasoljavanja zemljišta

Napomena : Držite se pravila da prvih 15 dana nakon sadnje zalivate čistom vodom, a onda počnete sa prihranom

ASTER (Aster alpinus)




ASTER (Aster alpinus) ili kako mi kažemo Zvezdan

Asteri su ozbiljna konkurencija hrizantemama kada je jesenje cvetanje u pitanju. Neki cvetaju u kasno leto, ali je većina u cvetu od jeseni. Popularnost su im doneli raznobojni cvetovi

Doba cvetanja: Iako neki varijeteti cvetaju već od maja, većina cveta u septembru i oktobru. Cvetovi podsećaju na hrizanteme, nešto su manji, a cvetanje je bujno. Obično su svih nijansi bele, roze i ljubičaste boje.

Miris biljke: Nema miris

Preporuka za sadnju: Poznat je kao jesenji obrub staza i cvetnjaka. Ipak, aster može da bude vrlo atraktivan i posađen u velikim baštenskim saksijama ili kao kombinacija u cvetnjacima sa jesenjim cvetnicama, prvenstveno violama.

Svetlo/pozicija: Na punom suncu biljke se ne izdužuju i zadržavaju kuglast rast. Aster podnosi i nešto manju senku.

Temperature: Ukoliko se sadi u ranu jesen, biljka odlično podnosi mraz u toku zime. Nije retka pojava da se cvetanje obnovi jos jednom krajem sezone.
Presađivanje: Aster koji cveta u jesen treba posaditi u rano proleće, a one za prolećno cvetanje treba saditi u jesen. Odmah po kupovini posadite ga u ocedan supstrat. Ukoliko ga sadite direktno u zemlju, obavezno dodajte nešto treseta i sporootpuštajućeg đubriva. Na ovaj način pojačaćete drenažu zemljišta i neće doći do truljenja korena.

Orezivanje: Nakon precvetavanja biljke možete orezati. Ovako ćete obnoviti žbuniće i dobiti još jedno cvetanje
krajem sezone.

Razmnožavanje: Lako se razmnožava podzemnim stablom iz kojeg bogato tera nove izbojke. Deljenje bokora takođe je jedan od jednostavnih načina razmnožavanja. Neki varijeteti toliko snažno rastu da ćete iz sezone u sezonu morati da ih jednim delom vadite kako ne bi ugušili ostale cvetnice.

Zalivanje: Umereno zalivanje sa smenom sušnih i vlažnih perioda stimuliše rast biljaka. Nešto pažljivije zalivanje potrebno je u toku leta kada su najjače žege.
Prihranjivanje: Od sadnje u jesen, kada ste dodali sporootpuštajuće đubrivo, pa do proleća nije potrebno dodatno zalivanje. Od proleća pa do početka avgusta dodajte sa svakim drugim zalivanjem vodorastvorljivo đubrivo 20:20:20 (2g/l vode). Ukoliko želite da pojačate cvetanje, onda od faze kada je biljka dobro razvila zelenu masu pa do cvetanja, prihranjujte đubrivom kombinacije 15:5:35 (2g/l vode)

уторак, 10. новембар 2009.

Jesenje lukovice

Pravilna sadnja

Veoma je važan dobar odabir sorti i vrsta koje se sade. Obično je na ambalaži označeno koje su rane, a koje kasne sorte. Kod lala je ovo veoma značajno, jer vam se može desiti da jedne lale precvetaju dok druge tek pokazuju pupoljke. To odaje sliku neurednog cvetnjaka. Krokusi uglavnom cvetaju veoma rano, čim se povuku poslednji ostaci snega. Malo posle njih pojaviće se i muskari sa prelepim plavim cvetovima. Lale i narcisi pratiće ove cvetove samo u slučaju da su jako rane sorte. Kada su zumbuli u pitanju, oni se veoma dobro kombinuj sa kasnijim sortimentom lala i duplih narcisa.Pri izboru lukovica vodite računa da one budu pravilnog oblika, bez prisutnih fleka, pega ili oštećenja nalik krastama. Korenov venac, koji se nalazi na donjem rubu lukovice, mora biti neoštećen. Da bi se koren lakše razvijao (kod lala) oljuštite lukovice. Zapravo se samo skida suva ljuska. Neretko se može desiti da neoljuštene lukovice lala u proleće teško probijaju ovu ljusku i deformišu izbojke. Ukoliko ne sadite istog dana kada ste ih kupili, obavezno ih ostavite na tamnom, provetrenom i hladnom mestu (bez mraza). Vlaga u ovom periodu može izazvati gljivična oboljenja. Pojavljuju se gljive penicilijuma što može izazvati pojavu slepih izbojaka.
Pre sadnje lukovice dezinfikujte – ostavite ih u 30 minuta u rastvoru Ridomil Golda, a zatim ih ostavite da se osuše. Pri sadnji ih lagano spustite na dno sadne jamice, bez utiskivanja kako biste smanjili pritisak na korenov vrenac i olakšali ukorenjivanje koje će trajati sve do početka proleća. Naspite ostatak zemlje oko lukovica i, ukoliko je zemlja vlažna, ne zalivajte. Jesen će doneti sasvim dovoljno vlage za vaše prolećne lepotice.

Mesto za sadnju

Mesto koje ste odredili za sadnju, očistite od korova i prekopajte na dubini od oko 20-30cm. Ne unosite stajnjak, jer su lukovice osetljive na parazite koji se prenose na ovaj način. Ukoliko sadite na otvorenom gde su već posađene viole, pažljivo između viola napravite sadne jamice u koje ćete umetnuti lukovice. Treba se držati pravila sadnje lukovica – sadi se na dubini visine lukovice. Ipak, krokuse, muskare i druge sitne lukovice možete posaditi i dublje, ali ne preko 10cm. Kod nekih lukovica postoji i tzv. kontraktilno korenje. Ono povlači lukovicu u dublje slojeve zemlje, pa se nemojte iznenaditi kada ih budete vadili koliko su duboko u zemlji.

Krokusi na travnjacima

Izuzetno lepo izgledaju travnjaci u koje u toku jeseni posadite krokuse. Ovo se obavlja specijalnim alatom kojim se buše rupe u travnjaku. U rupu se spusti lukovica krokusa, a onda se rupa zatvori rastresitom zemljom. U proleće kroz travnjak počinju da se pojavljuju predivni cvetovi, a vaš travnjak podseća na rascvetalu livadu.



Dobro je znati

Kod pravilnog razvoja lukovica prvo se razvija korenov sistem, što je preduslov kako bi biljke kvalitetno cvetale u proleće. Ukoliko su u toku jeseni temperature previsoke, ukorenjavanje je slabo. biljke počinju da izbijaju sa lisnom masom, pupoljak kreće, ali se još ne vidi. Kada padnu temperature, proces se zaustavlja i biljka ponovo počinje da formira koren, što dovodi do iscrpljivanja pupoljka. zato odložite sadnju lukovica sve dok noćne temperature ne padnu na 5°C.

Važno je da...

-lukovice održavate suvei iznad temperaturesmrzavanja
-da ih nikada ne pakujete ukontejnere koji ne propuštaju vazduh jer se u ovakvim uslovima kondezuje vodena para i stvaraju se uslovi za razvoj bakterijske truleži i gljivičnih obolenja
-da redovno proveravate da li su suve i da li je došlo do pojave plesni
-lukovice obavezno odvojite po boji i tipu

REDOVNA NEGA

Lukovice su poznate kao biljke koje zahtevaju veoma malo nege tokom godine. Pravilnom sadnjom na odgova- rajuće mesto i poštujući neke druge postupke negu možemo svesti na naj- manju moguću meru.

Lukovice, sa druge strane, imaju jedinstveni, samoobnavljajući i visoko- razvijeni mehanizam čuvanja hranjivih materija pomoću kog su prilagođene za život ispod zemlje. Ove biljke su sposobne da za sebe obezbede hranu u različitim tipovima zemljišta. Čak i kad su

u mirovanju mesecima, uprkos suši, mrazu ili vrućini, one nastavljaju sa rastom kad se uslovi poprave.

Podupiranje

Biljke visokog rasta, kao što su kane, visoke dalije, većina ljiljana, neke vrste gladiola itd. su veoma osetljive ukoliko su posađene na izloženom mestu, gde duvaju jaki vetrovi, koji mogu izazvati ozbiljne štete na biljci. Ako nemamo zaklonjenije mesto u bašti rešenje je u postavljanju metalnih ili drvenih podupirača u ranoj fazi rasta. Ovo u početku može izgledati neugledno ali će listovi ubrzo prekriti oslonac. Drugi razlog zbog koga se postavljaju oslonci je što npr. neke vrste ljiljana ili mombrecija proizvode velike cvetove koji savijaju grane i tako kvare izgled cele biljke.

Drenaža

Neke lukovice, kao npr. ljiljani, ne podnose suviše vlažno zemljište. Ukoliko nemamo pogodnije mesto ili nećemo da menjamo biljku, dobra ideja je dodavanje sloja šljunka ispod lukovice kako bi poboljšali oticanje vode.

Zalivanje

Sveže posađene lukovice zahtevaju stalnu vlagu zbog prilagođavanja korenja novoj sredini. Kišnica obično obezbeđuje dovoljno vlage, ako su biljke posađene napolju, tako da nije potrebno dodatno zalivanje. Zalivanje je potrebno samo tokom sušnog perioda i ako kiša ne pada direktno po biljkama.

Đubrenje

Količina đubriva kojim treba prihranjvati lukovice zavisi od mesta gde smo ih posadili, planiranu dužinu korišćenja istih lukovica, kvaliteta zemljišta u kojemih sadimo itd. Generalno, obezbeđivanje dodatnih hranjivih materija će pomoći većini biljaka naročito onim koje imaju duži period cvetanja (kana, dalija itd.). Prilikom sađenja potrebno je dodati malo komposta u rupu ili pregorelog stajskog đubriva. Ako koristite koncentrisana đubriva, dobro rešenje za lukovice je koštano brašno koje sadrži više fosfora za razvoj korena i cvetova. Najbolje anorgansko đubrivo je sa odnosom NPK 5-10-5. Organska đubriva dodavati za vreme sađenja a anorganska po potrebi.

Otkidanje uvelih cvetova i plodova

Kod većine biljaka iz ove grupe je neophodno redovno orezivati precvetale cvetne glavice kako bi sprečili biljku da proizvodi seme i tako nepotrebno iscrpljuje biljku koja slabije cveta sledeće sezone. Isto tako, redovnim orezivanjem možemo značajno produžiti sezonu cvetanja. Kod pojedinih biljaka, kao što su ukrasni lukovi, glavice sa semenjem izgledaju jako dekorativno i tokom zime.

петак, 6. новембар 2009.

Mali podsetnik za novembar

Već krajem oktobra počinje sađenje ruža u bašte.
Lukovice dalija i gladiola, moraju se izvaditi iz zemlje
i ostaviti na suvo mesto gde nema mraza..
Žbunasto cveće , da bi se podmladilo neophodno je izdeliti.
Biljku treba iskopati iz zemlje sa celim korenom,žbun izdeliti.
ponovo se sade samo mladi delovi koji uglavnom rastu uz
ivicu žbuna.
Sada se u bašte rasađuju dvogodišnje biljke npr., dan i noć.

AFRIČKA LJUBIČICA ( Saintpaulia ionantha)



Afrička ljubičica je jedna od najomiljenijih kućnih biljaka. Cveta gotovo cele godine, a poznato je oko 4000 vrsta.
Cvetovi mogu biti jednostruki, dvostruki, naboranih rubova, zvezdoliki i dvobojni
Listovi su također različiti, sa zupčastim rubovima, u obliku žlice, šareni, kopljasti ili jajastog oblika.
Potiče iz planine Usambara (Tanzanija) na istočnoj obali Afrike. Potiče iz planine Usambara (Tanzanija) na istočnoj obali Afrike.
Oko 1890.g. otkrio ju je Walter von Saint Paul po kome i nosi naziv.
Od samog početka nazivaju je 'cvet nalik ljubičici' pa je ostala poznata po tom nazivu.
Afrička ljubičica spada u porodicu gesneriad u koju spadaju još i gloxinia, streptocarpus, columnea, sinningia

Smeštaj i svetlo:
toplo mesto sa što više svetlosti (najmanje 8h dnevno, idealno 12h), ali nikako na direktnom suncu. Južni prozor se ne preporučuje

Temperatura:
idealna je oko 18°C, dakle zimi od 13-18°C, a leti od 18-24°C

Razmnožavanje:
Postoje tri načina: 1. Kod presađivanja se mladi izboji odvajaju od matične biljke i zasebno sade. 2. Putem lisnih reznica; preporuča obavljati u proleće ili leto. Postupak: odrezati list kojem peteljka treba biti minimalno 3 cm duga zatim list utaknuti u vlažnu zemlju s dodatkom peska oko 1.5 cm duboko. Može se i staviti prozirna plastična vrećica preko kalića da bi s održavala stalna vlaga. List se može staviti i u vodu. Kad pusti korenje, cca 1 cm dugo, zasadite ga u zemlju. 3. Semenom: seme se posadi i stavi na toplo mesto

Zemlja:
normalna zemlja za cveće s dodatkom peska i treseta

Zalivanje:
umereno zalivanje odstajalom i mlakom vodom. Ako se zaliva hladnom vodom moguće je da se na listovima pojave svetle brazde. Preporuča se zalivanje u podložak, da listovi ne dođu u kontakt s vodom jer su osetljivi i mogu se pojaviti mrlje ako voda dođe na listove. Treba pustiti da zemlja upije onoliko vode koliko može, a ostatak izliti da ne dođe do truljenja korena

Gnojenje:
Kada je u punom cvatu preporučuje se u vodu za zalivanje svake 2-3 sedmice, dodati tekuće gnojivo, ali u razblaženom obliku. Ovo se radi od proleća do jeseni kad se prestaje i pušta ljubičicu da miruje

Vreme cvatnje:
Ljubičica može cvasti od I.-XII. meseca, s tim da u toku tog razdoblja ima period mirovanja.

Presađivanje:
u proleće, kad korenje ispuni kalić, svake godine ili svake 2 godine

четвртак, 5. новембар 2009.

Jesenji praktikum




Jesen je veoma zahtevna kada su u pitanju radovi u bašti- trebalo bi sakupljati opalo lišće, kositi travnjak, unositi i štititi biljke koje ne mogu podneti našu zimu... Ali, da li je baš tako? Da li se u jesenjim mesecima može uživati u lepoti i bojama?
Sve je više terasa i bašti koje cvetaju i tokom ovih meseci. Granice se pomeraju i kolorit je sve živopisniji. Postoji veliki broj vrsta atraktivnih jesenjih cvetnica, ukrasnog šiblja i drveća koje će obogatiti vaše okruženje. Pre svega, dobro se upoznajte sa klimatskim uslovima jesenjih meseci...

Zalivanje


Šta je to odstajala voda?

Često možete pročitati da cveće treba zalivati odstajalom vodom, međutim, pravo uputstvo kako se priprema odstajala voda uglavnom ne postoji. Odstajala voda je voda koja je temperirana tako da prilikom zalivanja biljaka ne dolazi do šoka. Ovo temperiranje obavlja se tako što se voda za zalivanje priprema 24 sata pre njene upotrebe.
Kako zalivamo cveće?
Zalivanje je jedna od najvećih zagonetki za ljubitelje cveća. Da li je dovoljno zalivati jednom nedeljno, ili jednom u 15 dana, ili možda češće? Odgovor na ovo pitanje jednostavno ne postoji. Dobro je poređenje ako kažemo da se ni mi sami ne bismo dobro osećali kada bi nam noge bile stalno mokre.

Zabluda!

“Cveće uvek treba zalivati u podlošku (tanjirić).” Ovo je jedna od najčešćih zabluda. Prirodan tok vode je od vrha saksije prema dnu. Na ovaj način voda iz supstrata istiskuje stari vazduh, a povlačenjem od biljke u kapilare sa površine ulazi nov svež vazduh. Soli koje se nalaze u supstratu se ispiraju od površine prema dnu saksije. Ukoliko zalivate u podlošku, soli će se podizati sa dna saksije prema površini i na površini supstrata će se stvarati ružna bela skrama.

Savet

Najbolji način pripremite vodu za zalivanjeje da u neki široki sud pustite vodu u jakom mlazu preko rešetke. U kućnim uslovima najjednostavnije je da u kantu sa širokim otvorom pustite vodu preko tuša sa visine koliko vam to crevo od tuša dozvoljava, minimalno makar jedan metar. Na ovaj način voda će velikom površinom doći u kontakt sa vazduhom i skoro 60% hlora će da izvetri. Ovako napunjene posude ostavite 24 sata da odstoje. I stajanjem se vetrenje hlora nastavlja, a jedan deo karbonata se istaloži na dnu posude. Ovako pripremljena voda dobra je za zalivanje cveća.

среда, 4. новембар 2009.

Temperatura

Ono o čemu najčešće vodimo računa pri gajenju biljaka je temperatura. Ipak, odvojena od ostalih uslova gajenja, sama temperatura nikako neće biti dovoljna da se dobije kvalitetna i lepa biljka.

Optimalne temperature
Biljke rastu na temperaturama od -20 do +30°C. Deo jednogodišnjih cvetnica uglavnom pokriva temperature od 10 do 27°C, dvogodišnje cvetnice odlično podnose zimu i mogu da izdrže i jače mrazeve, a viola koja cveta od jeseni do proleća, pod snežnim pokrivačem izdržava i temperature do -20°C. Naravno da su sve drvenaste biljke daleko otpornije na variranje temperatura i da bolje podnose mrazeve, ali atraktivnost jednogodišnjeg cveća teško da može da zameni neka druga biljna grupacija.

VAŽNO

Samo na vreme zasađene biljke uspevaju dobro da razviju korenov sistem i na taj način prebrode nepovoljne temperaturne uslove.

SAVET

Ukoliko imate takvu poziciju da su biljke stalno izložene visokim temperaturama i vrelom letnjem suncu, dobro je da po zalasku sunca biljke istuširate odstajalom vodom i na taj način ih rashladite. Kada zalivate vodite računa da to obavite što ranije ujutro dok još nije vrućina i slobodno opet rashladite biljke orošavanjem.
Kako temperature utiču na biljke?

Normalan rast i razvoj biljaka odvija se pri optimalnim temperaturama u zavisnosti od biljne vrste. Biljke koje su prilagođene hladnim uslovima kao što su dan i noć, spomenak ili šeboj u uslovima visokih temperatura gube svoje dekorativne osobine. Počinju naglo da prerastaju, cvetne drške su prevelike i ne mogu da nose cvetove, pa izgledaju kao da su se isprevrtale.

Ukrasno drveće i žbunje



Biljke koje posadite u jesen u fazi su mirovanja. Potrošnja vode i hrane svedena je na minimum. Prilikom vađenja biljaka iz rasadnika ašovima se skraćuje korenov sistem i ostavlja se samo glavna masa korena u busenu oko biljke, pa se dešava da se i busen sa same sadnice odvali. Ovakve biljke se teško primaju, pa proverite da li je busen dobro pričvršćen za biljku i da li je možda neko naknadno oko biljke lepio zemlju kako bi busen izgledao zdrav. Kada ovakvu biljku posadite u baštu ona će iskoristiti veliku akumulaciju vode u toku jeseni i zime. Čak i u toku zime, kada se pojave sunčani dani sa pozitivnim temperaturama, biljka će ih iskoristiti za rast i jačanje korena.
Kako posaditi stablo?

Najpre odaberite pravo mesto. Prostor sa dovoljno svetla, bez zasene od nekih objekata biće odgovarajući. Možete odabrati i poziciju koja je vetrovita. Kada kupujete sadnice, uvek proverite da li je busen očuvan, da li je u jednom komadu i čvrsto stoji uz stablo. Kod lošeg vađenja stabla iz rasadnika vrlo često se desi da se busen odroni i počupa korenje. Ovakvo stablo neće uspeti da preživi u vašoj bašti. Iz ovog razloga sadnice odgajenje u kontejnerima nemaju konkurenciju. Njihov koren je potpuno očuvan tako da je primanje biljaka gotovo zagarantovano. A, kada kopate sadnu jamu ona mora da bude par centimetara dublja od visine busena. Kada ste iskopali sadnu jamu, na dno dodajte malo mešavine bogate hranjive zemlje. Mešavina baštenske zemlje i pregorelog stajnjaka u odnosu 1:1 biće odgovarajuća. Postavite sadnicu na sredinu sadne jame tako da glavno stablo stoji vertikalno u odnosu na liniju terena. Ako sadite na nagnutom terenu, vodite računa da stablo ne posadite krivo. Prostor između ruba sadne jame i busen napunite mešavinom hranjive zemlje i dobro nagazite kako se sadnica ne bi „rasklimala“.

Nakon sadnje, u zemlju van sadne jame postavite dva kolca kojima ćete uz pomoć rafje pričvrstiti stablo da stoji vertikalno. Ova dva oslonca ostavite uz stablo do sledeće godine. U ovom periodu korenov sistem će se razviti i ojačati. Rub sadne jame sve do mesta na kojem se nalazi busen pokrijte malčom (mlevena kora drveta ili krupni drveni opiljci). Malč sprečava bujanje korova i drži vlagu u zemljištu. Na kraju, stablo dobro zalijte dok voda ne počne da se zadržava na površini. Proverite da li je došlo do „tonjenja“ sadnice. Ako jeste, još jednom proverite da li stoji vertikalno i ako treba malo popravite. Na isti način možete posaditi i ukrasno žbunje. Jedna od najvažnijih stvari zapravo je dobar izbor pozicije. Vodite računa o tome koliko koji žbun raste. Dešava se da nakon nekoliko godina morate da izvadite biljku jer vam zatvara staze ili počinje da „opseda“ mesto predviđeno za odmor u bašti.

Dobro je znati

Ukoliko je u prirodi vegetacija još u toku, ne preporučuje se sadnja biljaka izvađenih iz rasadnika. jedan od sigurnih pokazatelja da se može početi sa sadnjom je opadanje lišća – tek kada lišće listopadnog drveća počne da opada, možemo reći da se vegetacija zaustavlja i da je vreme za sadnju. i naravno, ovu promenu posmatramo na drveću u parkovima, a ne na sadnicama koje kupujemo. Ako je lišće sa sadnice opalo, a drveće u vašem kraju još uvek olistalo, onda postoji opasnost da ste kupili sadnicu koja je već suva.

Dobra sadnica

Biljke koje kupujete moraju biti zdrave. Listovi treba da su lepo razvijeni. Na stablu i granama ne sme biti mehaničkih oštećenja niti prisustva insekata, njihovih jaja ili larvi što nije lako utvrditi. Ali, ako obratite pažnju primetićete neobične brašnaste ili grudvičaste promene na granama. Nemojte se zavaravati da su to tragovi zemlje ili prašine od transporta. Kada je kupujete sadnica mora biti čista! Korenov sistem treba da je dobro razvijen. Nekoliko jačih korenovih grana i mnoštvo sitnih korenčića znak su da je biljka kvalitetno odgajena i da je u dobroj kondiciji. Sadnice ukontejnerima koraju imati sve žile! Ukoliko primetite da je koren prošao kroz saksiju i da je onda odsečen, važno je da taj isečeni koren nema prečnik veći od 1cm. U suprotnom, postoji opasnost da se glavni koren razvijao u zemlji van saksije i da su u saksiji ostali korenčići koji neće moći da održe vašu biljku. Važno je i da na žilama nema ulegnutih braon pega, kao ni ljigavih trulih delova.

Dobro je znati

Kada u proleće krene vegetacija, korenov sistem je već razvijen. Ako biljku posadite u proleće, uskratićete joj period rasta korena i kada počne da lista neće moći u potpunosti da snabdeva nadzemne delove vodom i hranom. Već sa prvim toplijim danima, doći će do sušenja, biljka će umreti ili jedva preživeti leto. Ovaj problem se najlakše rešava kupovinom sadnica proizvedenih u kontejnerima. Kod njih je korenov sistem potpuno očuvan

Vreme je sadnje....



Jesen vam nudi nove mogućnosti. Od sredine septembra do početka oktobra treba posaditi jesenji rasad. Na mestu na kojem je bilo posađeno letnje cveće sada treba posaditi jesenje. Iako letnje cveće može izgledati dobro i do sredine oktobra, nije dobro da se sa jesenjom sadnjom počne tako kasno. Prvo što treba da uradite je da iz žardinjera i cvetnjaka uklonite letnje cveće. Vegetacioni ciklus ovih biljaka je završen i morate ih ukloniti. Ovo možete uraditi vilom (kojom biljke odignete iz zemlje) ili jednostavnim čupanjem. Ukoliko ih vadite vilom, već ste na neki način napravili i pripremu zemljišta za sadnju jesenjeg cveća. Odignute biljke, uhvatite ih za zelenu masu i lagano otresite koren o vilu tako da otpadne višak zemlje. Sve izvađene biljke možete da ubacite u kompostište i na taj način pripremite hranjivu podlogu za sledeću sezonu.

Na površinu cvetnjaka sada dodajte sporootpuštajuće đubrivo (oko 50 g/m²). Ukoliko ste u proleće u zemlju dodali i treset sada vam neće biti potreban, ali ako niste, onda je pravo vreme da to nadoknadite. Treset se u zemlju dodaje oko 5 l/m² svake druge godine. Ako sadite biljke u žardinjere, onda je dobro da zemlju zamenite svežim tresetnim supstratom.